Križevačko veliko Spravišče tradicionalna je pučka svečanost i kulturno-povijesna manifestacija koja se održava početkom lipnja već od 1968. godine. Temelji se na legendi koja govori o pomirbi križevačkih purgera i kalničkih šljivara i na Križevačkim štatutima, popularnom vinskom ceremonijalu i prvim pisanim pravilima o ponašanju u veselom društvu i za punim stolom.
Legenda govori da se hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. pred najezdom Tatara, sklonio na stari grad Kalnik, koji se spominje još od 13. stoljeća. Kako zbog visokih kalničkih zidina i nedostatka odgovarajućeg oružja Tatari nisu mogli doprijeti do kralja i kalničkih seljaka koji su ga skrivali, dosjetili su se da ih glađu natjeraju na predaju. Međutim, kako su uz Kalnik rasle šljive, seljaci su šljivama počeli hraniti kralja. Tatari su s vremenom izgubili strpljenje i povukli se, čime je Kalnik postao jedini grad koji žestoki napadači nisu osvojili. U znak zahvalnosti, kralj je seljacima dodijelio plemenitaške titule te su ipak, spasivši kralja, bili u povoljnijem položaju. Na to su Križevčani, stari purgeri, bili izrazito ljubomorni, pa su kalničke seljake podrugljivo zvali ‘plemenitim kalničkim šljivarima’. Legenda dalje govori da tada počinje zavada između Donjeg i Gornjeg Grada koja je trajala sve dok se mladić s Kalnika nije zaljubio u djevojku s grada. Kako je ljubav prevladala, prije svatova se trebalo pomiriti i ‘nekaj zajedno spraviti’. Kalničani su tako na feštu pomirenja donijeli vino i šljivovicu, s obzirom da su bili ‘šljivari’, a građani su spremili vola, koji se na Spravišču i danas tradicionalno peče, pa su se svi zajedno tri dana veselili, jeli i pili. Simbolika Križevačkog velikog spravišča je, stoga, pomirba između kalničkih šljivara i križevačkih purgera.
U tradicionalnoj spelanciji pomirbe križevačkih purgera i kalničkih šljivara sve okupljene se podsjeća na nastanak Križevačkih štatuta.
Križevačko veliko spravišče je veliki sajam kulture na kojem se predstavlja kulturno-povijesna baština križevačkog kraja. Manifestaciju prate razna kulturna događanja: nastupi folklornih skupina, predstavljanje tradicijskih zanata, obrtništva, domaće radinosti, domaćih prigorskih jela i vina, izložbe, književne večeri, koncerti ozbiljne, narodne i zabavne glazbe, športska natjecanja i druga iznenađenja koja je moguće otkriti jedino dolaskom u Križevce, u grad koji, za vrijeme Spravišča, sa svojim trgovima, postaje velika pozornica s prigodnim programima za sve uzraste.
