Među javnim zgradama koje se u sjevernoj Hrvatskoj podižu u drugoj polovici 18. stoljeća za potrebe reorganizirane državne uprave, istaknuto mjesto pripada reprezentativnoj županijskoj palači u Križevcima. Palača zauzima istočnu stranu glavne križevačke ulice, stare povijesne komunikacije koja je nekada povezivala južna i sjeverna gradska vrata, a svojim elegantnim volumenom, upravo na mjestu gdje se ulica lagano ugiba i otvara pogledu, predstavlja, zajedno sa snažnim volumenom crkve sv. Ane i pavlinskog samostana na suprotnoj strani ulice, glavnu prostornu okosnicu križevačkog središta.
Dimenzije i položaj županijske palače jasno kazuju o čvrstoj povezanosti grada i županijske uprave, koja je kroz mnoga stoljeća davala osobit pečat društvenom životu Križevaca.
Već se na prvi pogled razabire da ova skladna jednokatna građevina neobično izduženih pročelja nije nastala odjednom. Nejednak razmak između prozorskih otvora, različita dužina postranih pročelja i asimetrija dvorišnih krila jasno govore da se kompleks županijske palače kakav je danas zatečen formirao u nekoliko građevnih faza. Glavnina radova, kao što je već rečeno, izvedena je 1779./80., kada je palača uglavnom poprimila današnji izgled s naglašenom simetrijom uličnog pročelja, kojim dominira istaknuti središnji rizalit i dva okomita dvorišna krila, što je cjelini dalo tipični barokni »U« tlocrt. Zgrada u cjelini više djeluje svojom masom i dimenzijama (dugačka je 60 m i ima ukupno 21 prozorsku os) nego arhitektonskim detaljima, koji su se, osobito na prostranim pročeljima, tijekom kasnijih adaptacija izgubili.
Županijska palača u svome današnjem obliku nastajala je postupno u nekoliko građevnih faza od sredine 18. stoljeća do ’30-ih godina 19. stoljeća, dakle u rasponu od 80-ak godina. Već je ranije istaknuto da njezinu najstariju jezgru čini nekadašnja kuća Gladki, koju je županija kupila (1772.) od žene (rod. Gladki) križevačkog podžupana Jurja Petričevića. (Izvor: Institut za povijest umjetnosti, IPU 12-13/1989, Žarko Domljan)
Danas je sjedište Gradske uprave.
Jedan od najstarijih profanih objekata, izgrađen uz nekadašnja južna gradska vrata, je tzv. Sabornica, današnja Likovna galerija. Nalazi se na sjevernoj strani gradskog parka na Nemčićevom trgu.
Građena je u oblicima graničarskog baroka, s jednostavnim profilacijama i masivnim visokim krovom. “Sabornica” je također, nastajala tijekom nekoliko građevnih faza, a najstariji ugaoni dio potječe iz 18. st. Sa sjeverne strane prislonjena je skromna jednokatnica, u gornjem dijelu izvedena u drvenoj konstrukciji s ispunama. Oba objekta pripadaju najstarijem sačuvanom građevnom sloju Križevaca.
Danas je sjedište Likovne galerije s redovitim izložbama i stalnim fundusom.
Najveća zgrada u staroj gradskoj jezgri, podignuta 1914. godine prema projektima poznatog arhitekta Stjepana Podhorskog. Hrvatski dom je središte bogatog društvenog i kulturnog života. Danas je u zgradi smještena Glazbena škola Alberta Štrige te nekoliko dvorana za priredbe i kulturna zbivanja u gradu.
Najstariji sačuvani građanski objekt u Križevcima, nepravilnog „U“ tlocrta. Nekada je zgrada bila pavlinski gostinjac, prva javna ljekarna u gradu, a kasnije poznata gostionica. Od 1961. godine ovdje je smješten Gradski muzej, koji u više izložbenih prostorija, stalnog postava prikazuje kulturni i povijesni razvoj grada i područja, arheološke nalaze, listine, etnografske predmete te vrijedna umjetnička djela. Pored muzeja uređen je mali etnopark.
Obilježavajući 700. obljetnicu proglašenja Križevaca slobodnim kraljevskim gradom, 1952. godine otvorena je zavičajna zbirka koja se kasnije pretvorila u Muzej i 10 godina kasnije preselila u zgradu tzv. pavlinskoga gostinjca, zgrade u kojoj se i danas nalazi.
Gradski muzej danas, sa svojim stalnim i povremenim izložbama, kao i raznim i brojnim događanjima u svojim prostorima, postao je nezaobilazno mjesto svakoga posjetitelja grada koji se, prolazeći kroz prostorije Muzeja, upoznaje s bogatstvom ovoga “grada povijesti, kulture i Križevačkih štatuta”.
Zadnje desetljeće 19. stoljeća vrhunac je brojnosti židovske zajednice u Križevcima i u tom se razdoblju broj članova kreće između 230 i 245 osoba. Na svečanoj skupštini židovske općine 18. studenog 1894. godine, njen predsjednik Marko Breyer iznio je i službeni prijedlog o izgradnji sinagoge, a za potrebe izgradnje kupljeno je i zemljište južno od tadašnje bogoštovne općine. Novčanu pomoć za izgradnju sinagoge dali su brojni donatori, a financiranje su pomogli i Kraljevska hrvatsko – slavonsko – dalmatinska zemaljska vlada, gradsko zastupstvo Križevaca, Dionička štedionica u Križevcima i Prva hrvatska štedionica u Zagrebu.
Ugovor s graditeljima, tvrtkom Hönigsberg & Deutsch, sklopljen je krajem 1894. godine, prvi radovi su započeli 1. travnja 1895. godine, a kamen temeljac postavljen je 14. svibnja 1895. godine, uz posvećenje križevačkog rabina Lavoslava Löwa. Izgradnja je trajala iznimno kratko, tek pet mjeseci i nova je križevačka sinagoga dovršena i posvećena 16. rujna 1895. godine, uz prisustvo velikog broja Križevčana, kao i predstavnika židovskih općina iz Zagreba, Bjelovara, Koprivnice, Slavonskog Broda, Krapine, Ludbrega, itd. Nova je bogomolja izgrađena u kombinaciji neorenesansnog i neoklasicističkog stila. Sljedećih gotovo pola stoljeća sinagoga je bila središte vjerskog, ali i društvenog života ugledne židovske zajednice u Križevcima.
Kako je Židovska bogoštovna općina u Križevcima tijekom Drugoga svjetskog rata potpuno nestala, Savez jevrejskih veroispovednih opština FNRJ sklapa 1949. godine s kotarom Križevci kupoprodajni ugovor za sinagogu i susjednu „rabinovu“ kuću, kojom grad Križevci otkupljuje te dvije zgrade za 150.000 tadašnjih dinara, uz obavezu da će do kraja godine urediti u ratu uništeno novo židovsko groblje.
U prvoj polovici ’50-ih godina prošlog stoljeća sinagoga se preuređuju u socrealističkom stilu, pri čemu su uklonjeni svi arhitektonski ukrasi s pročelja, zazidan glavni ulaz te napravljen novi bočni ulaz. Arhitektonski devastirana zgrada sinagoge, sada pod novim nazivom Omladinski dom, ipak ostaje središte kulturnog i društvenog života grada. Između 1967. i 1985. godine u prizemlju sinagoge djeluje križevačka Gradska knjižnica, a od 1971. godine povremeno djeluje križevačko kazalište. U njoj je, također smještena Zajednica tehničke kulture te brojne udruge.
Godine 1984. obnovljeni su krovište i fasada, a tijekom 2014. godine Sinagoga je temeljito preuređena za potrebe Turističko-informativnog centra.
Gradsko groblje, formirano 1898. godine iza postojeće kapele Sv. Roka. Djelomično uređeno kao park, sa brojnim umjetničkim vrijednim kamenim spomenicima. 1910. godine izgrađene arkade pod kojima su pokapani židovski uglednici.
Otvoreni gradski trgovi na kojima se organiziraju mnogobrojna događanja i aktivnosti. Na uglu Nemčićevog trga postavljen je vrtuljak Marcela Kiepacha spojen putem dinama na podna svjetla trga, a vrtnjom vrtuljka pale se svijetla.
