Crkva sv. Ane i pavlinski samostan
Nalazi se u samom centru grada u glavnoj ulici Ivana Zakmardija Dijankovečkog. Izgrađena je 1689. godine kao pavlinska. Osnivač pavlinskog samostana u Križevcima bio je protonotar Ivan Zakmardi. U sklopu samostana, na njegov poticaj, djelovala je i prva gimnazija koja je 1674. godine dobila povlasticu kralja Leopolda II. Godine 1786. Car Josip II ukida pavlinski red i crkva sv. Ane postaje Gradskom župnom crkvom, a samostan se preuređuje u župni dvor i Magistrat.
Crkva sv. Ane, 048 711 711, email: info@zupa-sv-ana-krizevci.hr
Crkva sv. Križa
O crkvi sv. Križa postoje brojne predaje, a jedna od njih govori da su još u 6. st. Hrvati, tek doseljeni na ovo područje, upravo na ovom mjestu, trpeći ogromnu žeđ, nad bunarom koji ih je okrijepio, doživjeli viziju križa i kada su primili Vjeru, nastala je crkva koju su zatim nazvali crkva sv. Križa. Upravo je ova crkva svjedok najznačajnijih povijesnih previranja ovoga grada i njegove okolice i zato se, od svih znamenitih objekata u gradu, najviše usadila u pamćenje njegovih stanovnika. Crkva sv. Križa ne samo da je najstariji sačuvani objekt u gradu, nego je i jedna od najstarijih crkava kontinentalne Hrvatske.
U pisanim izvorima spominje se već 1232. godine. Ovu crkvu, obilježenu povijesnom slojevitošću, karakteriziraju i neke urbanističke posebnosti. Naime, crkva je bila podignuta izvan zidina Donjeg grada, a unutar zasebne utvrde. Unutrašnjost crkve čuva vrlo vrijedan spomenik, kasnobarokni mramorni oltar sv. Križa iz 1756. godine, rad Francesca Robbe. Oltar je isklesan za potrebe zagrebačke Katedrale, gdje se i nalazio sve do njene obnove koncem 19. stoljeća. Prema mišljenju stručnjaka, oltar predstavlja jedno od najljepših kiparskih ostvarenja kasnog baroka ovih prostora pa ne čudi da je posebna atrakcija za sve turiste i goste koji posjete naš grad. Svakako treba spomenuti i veliku sliku Otona Ivekovića na luku svetišta s prikazom “krvavog sabora”. Naslikao ju je 1914. godine. Zbog svoje širine, koja je više osam metara, predstavlja jedno od njegovih najvećih djela.
Grkokatolička katedrala Presvete Trojice
Grkokatolička katedrala Presvete Trojice i biskupska rezidencija najreprezentativnija je sakralna građevina i visoko-vrijedan spomenički kompleks u Križevcima. Nastala je na temeljima augustinskog samostana iz 14. st., a kasnije franjevačkog samostana iz 17. st. Križevci su kao sjedište biskupije dodijeljeni grkokatolicima od carice Marije Terezije i pape Pia VI. još 1777. godine, ali se barokna arhitektura samostana i crkve tek od 1801. godine postepeno prilagođavala potrebama biskupske rezidencije i istočne liturgije.
U biskupskoj rezidenciji, koja je u sklopu raskošne crkve, nalazi se i posebno vrijedna knjižnica grkokatoličkih biskupa gdje su u novije vrijeme pronađene i inkunabule (vrlo rijetki i vrijedni primjerci knjiga koje nisu ručno pisane, već su mehanički printane prije 1501. godine u Europi). Tu se nalazi i prva tiskana Biblija na hrvatskom jeziku Petra Katančića tiskana 1831. godine u Budimu. U knjižnici se čuva oko pet tisuća vrijednih knjiga, a najstarije potječu još iz 15. stoljeća.
Svoj vanjski i unutarnji izgled crkva mijenja 1895.-1897. godine, dobivajući stilske karakteristike neogotike prema zamislima poznatog arhitekta Hermana Bolléa koji je preuredio i zagrebačku katedralu. Oslikavali su je naši najveći slikari s kraja 19. i početka 20. stoljeća (Bela Čikoš Sesija, Ivan Tišov, Ferdo Kovačević, Celestin Mato Medović i dr).
Kapela sv. Florijana
Barokna građevina, nastala u podgrađu Donjega grada, na spoju prilazne ceste iz Zagreba s mrežom gradskih ulica. Nalazi se ispred današnje zgrade pošte. Kapela sv. Florijana likovno je najvrjednija od tri barokne križevačke kapele, a podignuta je kao zavjetna 1735. godine nakon požara. Obnovljena je 1751. godine. Ponovo je stradala u drugom velikom požaru 1775. godine. Obnovljena je potkraj 18. st. Uz vrata kapelice svetog Florijana vatrogasci iz dobrovoljnih društava donose cvijeće na dan svog zaštitnika.
Župna crkva Bl. Djevice Marije Žalosne i sv. Marka Križevčanina
Remekdjelo baroknog graditeljstva, građevina centralnog trolisnog tipa s kupolom. U crkvi se nalaze vrijedni primjerci kaleža, medaljona, vječnog svjetla koji svjedoče o obredima bogoslužja.
Godine 1702. križevački je župnik Juraj Janković na mjestu križišta sadašnje crkve podigao manju kapelicu, a 1715. godine dodani su joj trotravejni brod i manji bočni jednotravejni prostor. U brod su bila postavljena dva oltara: Presvetog Trojstva i Svetih triju kraljeva koji se i danas nalaze u lijevoj i desnoj apsidi, a 10 godina kasnije pavlini nadograđuju apsidalne dijelove crkve: tri iznutra kružno oblikovane apsidalne dogradnje te kupola iznad križišta. Crkva sv. Marije Koruške za hrvatsku je arhitekturu važna upravo zato što u njenom svetištu prvi puta pojavljuje trolisna tlocrtna osnova. Kupola i apsidalne konhe oslikane su 1726. godine. Iste godine bočni je prostor s desne strane broda crkve povećan za dva traveja i na taj način potpuno zatvara jedan vanjski zid broda. Visoki zvonik s jarmom u koji je ugrađeno pjevalište prigrađen je 1872. godine. Tom je prigradnjom poništen arhitektonski naglasak na dominantnu kupolu, ispod koje se nalazi Altenbachov kip Gospe Žalosne. Godine 2004. zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić osnovao je u Križevcima novu župu Blažene Djevice Marije i sv. Marka Križevčanina i tada njezinom župnom crkvom postaje i crkva Majke Božje Koruške. Tijekom 2006. godine crkva je potpuno obnovljena. Krajem prošlog ili početkom ovog stoljeća svodove broda i sakristije dekorirao je lokalni slikar.
Nalazi se uz glavnu cestu iz pravca Zagreba, zapadnom ulazu u grad, blizu potoka Koruške.
Kapela sv. Marka Križevčanina
Ranobarokna građevina iz 17. stoljeća i od tri barokne križevačke kapele, ova je najstarija i najveća.
Nekada poznata kao kapela sv. Ladislava. Godine 1969. Marko Križevčanin je proglašen suzaštitnikom kapele. Od kada je, u Košicama 2. srpnja 1995. godine, papa Ivan Pavao II. Marka Križevčanina proglasio svetim, od tada građani ovu kapelu nazivaju uglavnom njegovim imenom.
Smještena je uz glavnu cestu koja prolazi Gornjim gradom prema sjeveru.
Pravoslavna crkva sv. Save
Podignuta je na bivšem ugaonom bastionu gdje je oblikovan manji trg, s dviju strana omeđen kućama. Izgradnja je potaknuta 1893., temelji su postavljeni 1900., a gradnja je završena 1904. godine. Građena je u obliku jednostavnih tipova krajiških klasicističkih crkava usvojen potkraj 18. st. Crkva je obnovljena 2006. godine kada je ispravljen oštećeni toranj s križem dok je 2011. godine crkva dobila novu fasadu.
Kapela sv. Roka
Nalazi se ispred gradskog groblja, na sjevernom dijelu Gornjega grada. Podignuta je 1694. godine kao zavjetna. U svom sadašnjem obliku ova mala građevina potječe tek iz sredine 18. st., a zvonik iz prve polovice 19. stoljeća. U kapeli se nalazi oltar s kipovima sv. Roka, sv. Fabijana i Sebastijana kao zaštitnicima od kuge.
Nalazi se ispred gradskog groblja na uglu ulice Franje Markovića i Ivana Lepušića.
