Tradicijska kuhinja u našim se krajevima oblikovala kroz povijest pod snažnim utjecajem srednjoeuropske (ponajviše mađarske i austrijske), ali i orijentalne kuhinje. No koliko god su se ti utjecaji stoljećima isprepletali na ovom području, domaća je kuhinja zadržala svoju osobnost. I to prije svega zahvaljujući upotrebi namirnica koje su uzgojene na poljima ili pak šumama, proplancima i bregima Kalničkog gorja. Ovdašnja kuhinja daje prednost proizvodima od kravljeg mlijeka, jelima od tijesta i mesnim jelima, raznovrsnom svježem povrću, voću i žitaricama (kašama) uz upotrebu zaprške pri kuhanju juha i variva, svinjske masti i vrhnja kao univerzalnog začina slatkim i slanim jelima. Jela kao što su gotovo kultni svježi kravlji sir s vrhnjem i kuhanim svinjskim buncekom, domaći kukuruzni kruh, štrukli i ponakliči, grah s kiselim zeljem ili repom i suhim svinjskim mesom samo su neka od specijaliteta tradicijske kuhinje ovoga kraja. Kraja u kojem se uvijek ukusno i istinski dobro jelo.
Dio tog bogatstva okusa i mirisa tradicije upoznat će te posjetom jednom od ugostiteljskih objekata nosiocima standarda Okusi Hrvatske tradicije – Okusi Prigorja.
Uživajte, i dobar Vam tek !
Ponakliči ili pociglenjki
Dok su zagorski štrukli odavno postali zaštitni znak gastronomske ponude, u Križevcima i Kalničkom prigorju možete uživati u jelu zanimljivog naziva: ponaklíči ili pociglánjki. Naziv pociglánjki dolazi od načina pečenja jer se ovo jelo u prošlosti peklo na užarenim ciglama u krušnim pećima gdje se samo razgrnuo žar i pepeo i s lopatice bi pociglánjke spustili da se peku. Danas se peku u modernim pećnicama u posudi za pečenje, odnosno protvanu. Za naziv ponaklíč nema zapisa porijekla riječi, već se smatra kako dolazi od riječi ponakle, odnosno na tlu. Još je jedan od naziva ovog jela – vankuš koji dolazi od riječi vanjkuš, što znači jastuk, na koji gotovo jelo sliči kada je gotovo.
U Kalničkom se prigorju pripremaju u posljednjih 150 godina, a recept se prenosio usmenim putem s koljena na koljeno te gotovo i ne postoje pisani podaci o ovom jelu. Današnje su domaćice ponakliče naučile pripremati od svojih majki i baka. Početak pripreme ponakliča svojim izgledom i sastojcima podsjeća na štrukle jer se rade od vučenog tijesta, ali je razlika u nadjevu u kojem, osim kravljega sira i jaja, ide kukuruzno brašno. Bili su sirotinjska hrana, a pripremali su se u vrijeme blagdana i posebnih prigoda. Najbolji su kada se jedu vrući jer kada se tijesto ohladi, postaje žilavije i nije više tako fino. Zanimljivo je da se poslužuju i kao toplo predjelo ali i kao desert.
RECEPT:
Sastojci za vučeno tijesto: 1 kg glatkoga pšeničnog brašna, 2 jaja, malo soli, malo ulja ili otopljene svinjske masti
Sastojci za punjenje: 1 kg svježega kravljeg sira, 400 g kukuruzne krupice preliti kipućom vodom i ohladiti, 3-4 jaja, sol, 2 dl vrhnja
Priprema: Zamijesimo tijesto od brašna, jaja, soli te malo ulja ili masti i vode po potrebi. Tijesto ostavimo 15-20 minuta da se odmori, a zatim razvaljamo valjkom i razvlačimo rukama do željene debljine, 2-3 mm. Poškropimo otopljenom svinjskom mašću i preko cijelog tijesta razmažemo nadjev. Tijesto narežemo po dužini na 4-5 traka širine 10-tak cm te s jedne i s druge strane zavinemo do pola tako da se u sredini ostane traka nadjeva. Izrežemo na 10 cm dužine, složimo u posudu za pečenje premazanu uljem ili otopljenom svinjskom mašću i prelijemo vrhnjem. Pečemo u pećnici zagrijanoj na 180°C oko 20 min tako da lagano porumene.
