Predstavljanje knjige “Legenda o hrvatskom zmaju”

Povijesni roman „Legenda o hrvatskom zmaju” napisan je u čast 120. obljetnice osnutka Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja” i 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. U romanu je glavni lik zmaj – personifikacija hrvatske zemlje i naroda, kojega sv. Juraj ostavlja u domovini kojom vladaju petorica braće i dvije sestre. Hrvati su više od tisuću i pol godina čuvali tajnu zmaja, a on im je uzvraćao snagom zemlje. Osnivanjem Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja” započelo je ispunjavanje davnog proročanstva i približio se trenutak kada će se hrvatski zmaj otkriti cijelom svijetu.

Roman je objavljen u dva izdanja – latinicom i glagoljicom, a na predstavljanju ćete ga moći kupiti po promotivnim cijenama.

O autoru

Tomislav Beronić (Vukovar, 9. srpnja 1965.) hrvatski književnik, glagoljaš, računalni programer i slobodni istraživač.

Rođen je 1965. u Vukovaru, u radničkoj obitelji, a djetinjstvo provodi u Borovu Naselju, gdje završava i osnovnu školu. Maturirao je u vukovarskoj matematičkoj gimnaziji. U Zagrebu je studirao matematiku i prometne znanosti. Tijekom studija bio je novinar i tehnički urednik Studentskog lista. Bio je programer i nakladnik desetak godina u Švicarskoj i Njemačkoj, no od 1998. živi ponovno u Hrvatskoj, u Krnjaku kod Karlovca.

Književnošću se počeo baviti u zrelim godinama. Za svoj prvi roman Peta dimenzija (2016.) dobio je književnu nagradu „Artefakt 2016” za najbolje djelo iz područja spekulativne fikcije prema izboru publike. Napisao je dva nastavka tog romana – Tajanstveni tekton (2018.) i Vrijeme snova (2019.). Kratikim romanima Memoari utajivača poreza (2019.) i Proračun (2021.) okušao se u žanru satire na aktualna gospodarska i politička događanja u Hrvatskoj. U žanru povijesne fikcije objavio je zbirke kratkih priča Frangere pane – priče o Frankopanima (2021.) i Stella aurea – priče o Frankopanima (2023.). U kolovozu 2023. objavio je Misal kneza Anža Frankopana, prvi roman ikad otisnut glagoljicom, koji je ujedno i prva u cijelosti glagoljicom otisnuta knjiga nakon 118 godina. Latinično izdanje tog romana objavio je u siječnju 2024.

Autor je GlagoMatike. GlagoMatika je mrežna aplikacija i videoigra prepoznavanja i zbrajanja brojeva na glagoljici koju je Beronić objavio 2020. i učinio dostupnom potpuno besplatno. Za Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva 22. veljače 2021. organizirano je prvo matematičko natjecanje u znanju i prepoznavanju glagoljskih brojeva na kojemu je sudjelovalo 92 natjecatelja osnovnoškolskog uzrasta iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Švicarske. Početkom 2024. registrirano je preko 2500 učenika i mentora GlagoMatike.

Član je Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i nosi ime Zmaj od Glagoljice, Družbe čuvara baštine „Frankopani”, Društva za promicanje kulture „Kvaka”, CEIK „Braća Seljan” Karlovac i dr.

O knjizi

nteres za hrvatsku povijest i baštinu, osobito za glagoljaštvo i glagoljicu, nit je koja se u Beronićevu stvaralaštvu proteže od priča o Frankopanima, preko Misala kneza Anža Frankopana – koji je prvi roman ikad otisnut glagoljicom te prva u cijelosti glagoljicom otisnuta knjiga u posljednjih 118 godina, a tematizira nastajanje prve hrvatske tiskane knjige u 15. stoljeću – do najnovijeg romana, Legende o hrvatskom zmaju. U ovoj je knjizi Beronić isprepleo legende i predaje sa stvarnim povijesnim događajima i osobama, a čvrsta im je poveznica lik mitološkoga bića – zmaja, i tajna o njegovu postojanju koju stoljećima čuvaju i prenose popovi glagoljaši. Od davnina su legende i predaje bile čuvari narodnog sjećanja, njima su se iz generacije u generaciju oživljavali junaci u kojima je utjelovljen identitet cjelokupnoga naroda. Hrvatski je narod tijekom svoje burne povijesti često bio uvučen u sukobe s poznatim i nepoznatim silama, bilo da su one dolazile iz tuđinskih zemalja, bilo iz unutrašnjih neslaganja. U ovoj knjizi zmaj nije samo simbol neprijatelja, već i zrcalo unutarnjih borbi koje svaki junak mora proći kako bi pronašao put do pobjede – nad sobom i nad neprijateljem.

Beronić nas vodi na putovanje kroz povijest od antičkih vremena i svetoga Jurja, rimskoga časnika koji je postao jedan od najslavnijih kršćanskih svetaca i mučenika, preko srednjovjekovnih hrvatskih kneževa, kraljeva i kraljica – Višeslava, Tomislava, Jelene, Držislava, Zvonimira, Kolomana – zatim članova plemićkih porodica Frankopana i Zrinskih, pa do hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda Luksemburškog, utemeljitelja Reda zmajskih vitezova 1408. godine. Nastavlja se pred čitateljem smjenjivati galerija ključnih povijesnih osoba i događaja narednih razdoblja: car Leopold i pogubljenje Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskoga, carica Marija Terezija i njezin nasljednik car Josip II., general Marmont i francuska uprava u Dalmaciji, preporodne ideje Ljudevita Gaja i nakraju Emilije Laszowski i Velimir Deželić, osnivači Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja”. U stvarne su ličnosti i povijesne činjenice utkane predaje o petero braće i dvije sestre, o dvanaest hrvatskih plemena, postanku hrvatskoga grba, izgubljenoj hrvatskoj kruni, Zvonimirovoj kletvi… Slojevitom narativnom strukturom u kojoj su povezani povijest, mit i fikcija autor naglašava važnost očuvanja nacionalnoga identiteta, a zmaj postaje metafora za snagu i ustrajnost Hrvata u borbi za svoj opstanak i kulturu.