Od atoma do galaksije

Opisat ćemo suvremeni pogled na svemir. Upoznat ćemo se s otkrićima svemirskih teleskopa Hubble i James Webb. Što su to tamna materija i tamna energija? Nove letjelice spustile su se na Mjesec. Robotski roveri i dalje istražuju površinu Marsa. Nove međuplanetarne sonde krenule su prema Jupiteru i njegovim mjesecima.

U drugom dijelu predavanja objasnit će se uloga čestica koje se ne ponašaju ni kao „obične“ čestice ni kao svjetlost. Zovu se anyoni  i njihova otkrića mogla bi promijeniti način na koji računala rade. Na predavanju ćemo otkriti kako su hrvatski fizičari već 1990-ih razvijali ideje koje danas stoje iza kvantnih računala budućnosti, te kako se ta znanja koriste za proučavanje crnih rupa, supernova i ranog svemira. Kvantna fizika više nije samo teorija, ona postaje nova tehnologija koja može promijeniti svijet.

---

O predavačima

Ante Radonić (Korčula, 2. V. 1951), muzejski djelatnik, popularizator i edukator u području astronomije, astronautike i raketne tehnike. Gimnaziju je završio u Korčuli. Studirao je fiziku na Priroslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. U Tehničkome muzeju Nikola Tesla u Zagrebu, gdje je bio voditelj planetarija, radio je od 1972. do umirovljenja 2016. Nastupao je u mnogobrojnim radijskim i televizijskim emisijama govoreći o temama iz područja astronomije, astronautike i raketne tehnike, te je održao mnoga javna predavanja širom Hrvatske. Od 1997. stalni je suradnik radijske emisije Andromeda, posvećene istraživanju svemira. Objavio je mnogo popularnoznanstvenih članaka u časopisima, tjednicima i dnevnim listovima, a ponajviše u časopisu Zvjezdarnice Zagreb Čovjek i svemir, časopisu Hrvatskoga prirodoslovnoga društva Priroda i časopisu Hrvatske zajednice tehničke kulture → ABC tehnike. Redoviti je komentator događaja iz područja svemirskih letova i svemirske tehnologije, kao i istraživanja i otkrića u području astrofizike.

Dobitnik je Godišnje nagrade Hrvatske zajednice tehničke kulture (1997) i Nagrade za životno djelo Hrvatske zajednice tehničke kulture 2014. (Izvor: Hrvatska tehnička enciklopedija)

 

Miroslav Dorešić, rođen je 1950. u Plavšincu, Novigrad Podravski. Osnovnu školu pohađao je u Križevcima i Zagrebu, a 1969. je maturirao na XV. matematičkoj gimnaziji u Zagrebu. Tijekom 1968. i 1969. na srednjoškolskim natjecanjima iz matematike i fizike osvaja nekoliko prvih nagrada, pa i prvu nagradu na saveznom natjecanju mladih fizičara 1968. u Beogradu. Sudjeluje na međunarodnim srednjoškolskim olimpijadama u Budimpešti 1968. i u Brnu 1969. gdje osvaja treću nagradu. Diplomirao je teorijsku fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Od svibnja 1978. do rujna 1986. bio je profesor matematike i fizike u MIOC-u u Zagrebu, a zatim je do svibnja 1992. asistent na Zavodu za fiziku Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu. Tijekom 1988. boravi u sklopu znanstvene razmjene u SAD-u na Florida State University, a od svibnja 1992. pa do 2012. radio je na Institutu Ruđer Bošković u Zavodu za teorijsku fiziku. Objavio je nekoliko znanstvenih radova iz područja teorijske i matematičke fizike u prestižnim svjetskim časopisima. U lipnju 1998. imenovan je zamjenikom ministra prosvjete i športa u Vladi RH.

Kao dragovoljac Domovinskog rata odlikovan je Spomenicom domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti i Redom hrvatskog trolista. Otac je sedmero djece.