Križevački zdenci

Već je sama predaja o imenu grada Križevaca i nastanku crkve Svetog Križa vezana uz zdenac i viziju križa. Po jednoj su je doživjeli tek doseljeni i još nepokršteni Hrvati, a po drugoj je jedna djevojka vidjela zlatni križ vjere koji pliva u zdencu. Nevezano uz legende, uz taj je zdenac podignuta crkva Sv. Križa, izgrađena između 1090. i 1325. godine, gdje stoji i danas. 

Nekoliko stoljeća kasnije, grad dobiva veliki broj javnih i privatnih zdenaca. Javni zdenci i danas predstavljaju specifičan ukras Grada Križevaca koji krase više od deset lokacija u užem i širem centru grada. Danas očuvani zdenci nastali su u vrijeme secesije, a građeni su iz potrebe opskrbe stanovništva pitkom vodom. Građeni su tijekom 19. stoljeća, popravljani nakon II. Svjetskog rata i danas predstavljaju jedinstven ukras grada. Najpoznatiji gradski zdenac stajao je na glavnom gradskom trgu Josipa Jurja Strossmayera, nedaleko zgrade bivše Sinagoge, no renoviranjem je zatrpan. Na Zrinskom (danas Nemčićevom) trgu već 1899. stoji Nemčićevo poprsje rad Rudolfa Valdeca čija se stara ograda zamjenjuje 1906. novom od pletene žice. Novi zdenac uređuje zagrebački limar Aleksandar Maruzzi postavljanjem kandelabera od lijevanog željeza na kameno postolje.

Gotovo jednoobrazni po izvedbi, zdenci su pokriveni betonskom pločom podzidanom kamenim zidićem, a iz sredine se uzdiže “deblo” probušeno po sredini koje ulazi u dubinu zdenca. Na gornjem, vidljivom dijelu pričvršćena je ručka za pumpanje preko poluge, a lijevo, negdje oko polovice izlazi metalna cijev, na kraju savijena prema dolje, kroz koju dotječe voda nakon pumpanja. Ispod cijevi je betonski element – slivnik u koji voda slijeva i otječe ako nije bila iskorištena. Brojni su se poznati stanovnici i posjetitelji grada Križevaca okrepljivali na javnim zdencima.