Grkokatolička katedrala Presvete Trojice
Grkokatolička katedrala Presvete Trojice i biskupska rezidencija najreprezentativnija je sakralna građevina i visoko-vrijedan spomenički kompleks u Križevcima. Nastala je na temeljima augustinskog samostana iz 14. st., a kasnije franjevačkog samostana iz 17. st. Križevci su kao sjedište biskupije dodijeljeni grkokatolicima od carice Marije Terezije i pape Pia VI. još 1777. godine, ali se barokna arhitektura samostana i crkve tek od 1801. godine postepeno prilagođavala potrebama biskupske rezidencije i istočne liturgije.
U biskupskoj rezidenciji, koja je u sklopu raskošne crkve, nalazi se i posebno vrijedna knjižnica grkokatoličkih biskupa gdje su u novije vrijeme pronađene i inkunabule (vrlo rijetki i vrijedni primjerci knjiga koje nisu ručno pisane, već su mehanički printane prije 1501. godine u Europi). Tu se nalazi i prva tiskana Biblija na hrvatskom jeziku Petra Katančića tiskana 1831. godine u Budimu. U knjižnici se čuva oko pet tisuća vrijednih knjiga, a najstarije potječu još iz 15. stoljeća.
Svoj vanjski i unutarnji izgled crkva mijenja 1895.-1897. godine, dobivajući stilske karakteristike neogotike prema zamislima poznatog arhitekta Hermana Bolléa koji je preuredio i zagrebačku katedralu. Oslikavali su je naši najveći slikari s kraja 19. i početka 20. stoljeća (Bela Čikoš Sesija, Ivan Tišov, Ferdo Kovačević, Celestin Mato Medović i dr).
